U Spinitu se održana konferencija o gospodarenju otpadom, te morskom otpadu u Sredozemnom moru, odnosno Jadranu

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, po prvi put u Hrvatskoj, u Splitu je organizirala dvodnevnu razmjenu znanja i dostupnih informacija o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom u Sredozemnom moru, odnosno Jadranu. Konferencija Beyond Plastic Hrvatska održava se u četvrtak i petak, 15. i 16. rujna, u SPINIT inkubatoru, a okupila je 50 hrvatskih i međunarodnih stručnjaka iz područja gospodarenja otpadom koji izlažu stručne radove i predstavljaju primjere dobre prakse.

– Izuzetno mi je drago da se nalazimo na konferenciji kojoj su tema prioriteti u gospodarenju otpadom “smanji, ponovno koristi, recikliraj” pri čemu je naglasak na prvom prioritetu u gospodarenju otpadom “smanji stvaranje otpada” – izjavila je uoči početka konferencije Gabrijela Medunić-Orlić, izvršna direktorica Udruge Sunce.

 

Prvog dana konferencije sudionici se bave pitanjem morskog otpada koji predstavlja jednu od svjetskih najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima s velikim okolišnim, kulturnim, zdravstvenim i gospodarskim utjecajima i posljedicama.

 

– More više nego išta nas može potaknuti na promjenu ponašanja vezano uz gospodarenje otpadom jer kad pogledamo kakva je situacija u moru po pitanju otpada i koliko plastike, posebice jednokratne, ima u moru i koje sve probleme stvara morskom ekosustavu izuzetno je bitno da počmemo raditi neke promjene. Pogotovo mi u Dalmaciji koji ovisimo o tom moru, i turizam se veže uz more koje nam je najznačajniji resurs – kazala je Gabrijela Medunić-Orlić.

image

Gabrijela Medunić-Orlić, izvršna direktorica Udruge Sunce

Vojko Basic/Cropix

Naglasila je također kako jedino ako smanjimo potrošnju i okrenemo se kružnoj ekonomiji možemo smanjiti pristisak na prirodne resurse koji je sve izraženiji i veći od resursa koje imamo, te na taj način smanjiti zagađenje koje otpad stvara u okolišu.

– Naravno, bitni su i svi ostali prioriteti u gospodarenju otpadom. Jako je bitno, pogotovo ovdje kod nas u Splitu, pokrenuti sustav odvojenog prikupljanja otpada i recikliriranja, znači potaknuti industriju recikliranja, kompostiranje biootpada, znamo da nam to sve nekako “šteka” na ovom području. Drago nam je da nas je Županija podržala i da je ovdje iako se po nekim pitanjima u daljnjim koracima u gospodarenju otpadom ne slažemo sa Županijom. Međutim, Grad koji je odgovoran za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada u Splitu nažalost nije ovdje, tu nam je komunalno društvo Čistoća, njihov direktor, ali iskustvo nam je pokazalo da je izuzetno bitna suradnja između Grada i Čistoće da bi se taj sustav gospodarenja otpadom uspostavio u gradu, i tim više nam je žao da Grad Split nije poslao svog predstavnika na ovu konferenciju – kazala je Gabrijela Medunić-Orlić.

Na pitanje novinara o otpadu koji u Jadransko more dolazi iz drugih zemalja, izvršna direktorica Udruge Sunce je kazala kako tog otpada ima, ali, kako je istaknula otpad, koji nam dolazi iz drugih zemalja ne može nam biti opravdanje da se ne pozabavimo gospodarenjem otpadom u Dalmaciji.

Gabrijela Medunić-Orlić iznijela je i primjer kako su 2013. godine pokrenuli kampanju za ukidanje upotrebe jednokratnih plastičnih čaša u splitskim dječjim vrtićima. Nakon četiri godine zagovaranja u tome su uspjeli.

– Danas već imamo SUP direktivu koja propisuje i zabranjuje te jednokratne plastične proizvode koji rade veliku štetu okolišu. Za razliku od 2013. godine, imamo i zakonodavstvo koje nas podržava, isto tako imamo ljude koji su relativno osvješteni i koji su počeli raditi promjene. Našim projektima pridružili su se i gradovi Dubrovnik, Trogir i Stari Grad na Hvaru, te Općina Sali koji su odlučili donijeti određene akte kojima bi potaknuli smanjenje korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda na javnim događanjima i u svojim institucijama. Kao što je to u Splitu konačno provedeno u gradskim vrtićima tek kad je Grad Split zabranio korištenje jednokratnih plastičnih čaša u njima. Dotad nismo mogli ništa konkretno napraviti. Mi smo dovoljno pametni i ako možemo otići na Mjesec, možemo riješiti i okolišne probleme na Zemlji. Ja se nadam. Inače, s našom vrstom će biti svašta – kazala je Gabrijela Medunić-Orlić.

Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekata u Udruzi Sunce kazala je kako ovom konferencijom žele zajedno pronaći rješenja za smanjenje morskog otpada koji je goruća tema ne samo europskih politika, već i europskih ekosustava.

image

Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta u Udruzi Sunce

Vojko Basic/Cropix

– Zato već znamo da rješenje problema zagađenja mora otpadom ne trebamo tražiti u moru, već na kopnu.Vjerujem da ćemo izgraditi partnerstava i ojačati kapacitete sudionika za provedbu održivog gospodarenja otpadom. Okupili smo znanstvenu zajednicu, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba, imamo i inozemne predavače iz Tunisa, Malte, Francuske i Belgije, iz organizacije Seas At Risk koja okuplja sve udruge i organizacije koje se bave zaštitom mora. Oni će dati svoj uvid kako se provodi SUP direktiva u Hrvatskoj, ali na razini Europske unije i kakvo je stanje s morskim otpadom na razini Unije – kazala je Kuzmičić Rosandić.

Dodala je kako je cilj konferencije da ojačamo kapacitete, podignemo svijest lokalne zajednice, te ojačamo kapacitete za umrežavanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Dr.sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, jedan od izlagača prve sesije konferencije o morskom otpadu, kazao je kako se Institut odazvao pozivu zbog suradnje koju imaju sa Suncem na ovoj problematici, a kako je naglasio ovo je prva konferencija u Splitu koja se organizira na temu morskog otpada.

image

Dr.sc.Pero Tutman, Institut za oceanografiju i ribarstvo

Vojko Basic/Cropix

– Mi kao pomorska, primorska i turistička zemlja imamo problem s morskim otpadom koji je jedan nedostatak u lancu gospodarenja otpadom na kopnu. Skrenuo bih pozornost i na problem prekograničnog morskog otpada. Nalazimo se na takvom položaju da otpad iz dijela istočnog Mediterana završava kod nas u Jadranu, na našoj obali. To je problem koji moramo riješiti sa susjednim zemljama, započelo se na tome, dijelom vidimo rezultate kod monitoringa – kazao je Tutman.

Dodao je i kako otpada ima, svaka zemlja sudjeluje u zagađenju, ali se kod nas velik broj plaža čisti, svijest ljudi se razvila.

– Sve do prije nekih desetak godina se zagađenje otpadom nije smatralo zagađenjem, ljudi nisu puno vodili računa o tome, nisu znali kakve su posljedice, ali kroz razne projekte, konferencije, edukacije, Udruga Sunce intenzivno radi na tome, podigla se svijest ljudi da taj otpad, a to je sve ono što čovjek proizvede, a prevladava plastika, negativno djeluje, ne samo vizualno već se brojni organizmi zapliću u taj otpad, postoji i mikroplastika. Ti utjecaji su puno složeniji i dalekosežniji. Stoga se kod nas u primorskim općinama organiziraju brojne ekološke akcije čišćenja plaža i ronilačke akcije kojima se uklanjaju značajne količine otpada. Premda je Mediteran dosta zagađen i imamo problem s našim i prekograničnim otpadom, svijest ljudi je podignuta tako da su ti utjecaji umanjeni i Jadran je relativno čisto more, situacija je bolja nego kod nekih drugih mora– istaknuo je dr. Tutman.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, koji je i otvorio konferenciju, kazao je kako čovjek sebi postavlja pitanje ima li sve to smisla.

– Ima, itekako ima. Svaki kamenčić koji pomaknete, svaki koračić koji napravite, korak ste bliže cilju. Ono što treba dodatno napraviti je motivirati puno više fizičkih osoba, javnih institucija, političkih segmenata, da rade taj svoj koračić kako bi svi zajedno došli do konačnog cilja – kazao je Boban.

image

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban

Vojko Basic/Cropix

Župan Boban je izdvojio i tri problema u rješavanju problema zagađenja.

– Prvi problem smo mi stanovnici koji živimo na prostoru ove županije. Kako prisvjestiti mlađim generacijama da ne rade ono što smo mi stariji radili i da oni budu edukatori kroz svakodnevnu komunikaciju s nama starijima. Nama je potrebno puno više osvješćenja nego mladima. Drugi problem je turizam, svi se hvalimo, ali turizam uzrokuje i negativne efekte kad je u pitanju ekologija. Nedavno smo imali priliku vidjeti to na izvoru Cetine. Mi jesmo jedna od najbogatijih županija s izvorima pitke vode, ali ako nećemo sebi osvjestiti da smo je dužni osobno čuvati upozoravajući i goste i turiste koji tu dolaze, to je problem. Treći segment je na nacionalnoj razini, valja pokušati razgovarati sa susjednim državama – kazao je župan Boban.

image

Konferencija o prioritetima u gospodarenju otpadom – smanji, ponovno koristi i recikliraj Beyond Plastic Hrvatska

Vojko Basic/Cropix

Konferencija je prilika i za predstavljanje rezultata For Plastic-Free Croatian Island projekta, u sklopu kojeg se organizira konferencija, a koji financira The Beyond Med Association. Projekt je započeo 1. listopada 2020. i traje do 31. rujna 2022. Nositelj je projekta Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a partneri su Grad Stari Grad (otok Hvar), Općina Sali (otok Dugi otok) i Zelena akcija. Suradnici na projektu su SMILO, Inicijativa za Zlarin bez plastike, a projekt podržava World Wide Fund for Nature.

Opći cilj projekta je doprinos smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima “smanji, ponovno koristi, recikliraj” u općini Sali na Dugom otoku i Starom Gradu na otoku Hvaru.

Drugog dana konferencija je podijeljena u 3 sesije: Javne politike i gospodarenje otpadom, Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada te Poslovni sektor i gospodarenje otpadom.

Scroll to Top